Koronarografija srca Banja Luka (CT koronarna angiografija) – CCTA

CT koronarografija srca Banja Luka (CCTA)

CT koronarografija – ukratko

  • Trajanje: oko 30 minuta
  • Zračenje: da, uz kontrast
  • Cijena: 450 KM
  • Priprema: bez kofeina 12h, nalaz bubrega
  • Puls: poželjno ispod 60/min
  • Lokacija: Banja Luka

CT koronarografija srca, odnosno CCTA / MSCT koronarografija, neinvazivni je CT pregled koronarnih arterija uz intravenski jodni kontrast. Za razliku od invazivne kateterske koronarografije, ne zahtijeva uvođenje katetera u krvne sudove. Koji pregled je odgovarajući zavisi od simptoma, prethodnih nalaza i procjene kardiologa ili drugog nadležnog ljekara.

U Delta Dijagnostici CT koronarografija srca se radi u sklopu specijlinog vaskularnog programa na 160 slajsnom CT uređaju. Glavni izazov kod snimanja krvnih sudova srca jeste taj što za razliku od snimanja drugih dijelova tijela koji miruju, srce je konstantno u pokretu. Da bi pregled imao dijagnostički značaj neophodno je usporiti rad srca ispod 60 otkucaja u minuti, da bi aparat uspio da snimi krvne sudove bez distorzije slike prouzrokovane pokretima srca. To postižemo medikacijom Metoprolola koji usporava rad srca i nitroglicderinom koji širi krve sudove. Praćene rada srce vrši se EKG monitorom koji se priključuje na grudni koš prije pregleda.

Šta je CT koronarografija?

CT koronarografija je specijalizovani pregled iz oblasti CT dijagnostike kojim se prikazuju koronarne arterije, krvni sudovi koji snabdijevaju srčani mišić. Pregled se izvodi pomoću CT aparata, uz intravensku primjenu jodnog kontrasta i sinhronizaciju snimanja sa radom srca kada je to dio protokola.

U praksi se za ovaj pregled koriste i nazivi CCTA, MSCT koronarografija i CT koronarna angiografija. Termin koronarografija srca ponekad se koristi i za invazivnu katetersku proceduru, ali to nije isto. CT koronarografija ne podrazumijeva uvođenje katetera u arterije i ne predstavlja intervencijsku proceduru.

CT koronarografija i invazivna koronarografija – koja je razlika?

CT koronarografija i invazivna koronarografija imaju sličan cilj: procjenu koronarnih arterija. Razlika je u načinu izvođenja, stepenu invazivnosti i kliničkom pitanju na koje pregled treba da odgovori.

  • CT koronarografija (neinvazivna):kontrast no sredstvo se daje  venski i krvni sudovi srca se prikazuju pomocu CT aparata (najmanje 64 slajsni)
  • Invazivna koronarografija (kateterizacija srca):radi se u angio-sali, kateter se uvodi u arteriju (često “kroz ruku” ili preponu), daje se kontrast direktno u koronarne krve sudove i po potrebi se odmah može uraditi intervencija (npr. dilatacija ili stent).

Invazivna kateterska koronarografija je druga procedura. Izvodi se u angio-sali, kroz arterijski pristup i kateter, i može biti povezana sa intervencijskim postupcima kada za to postoje indikacije. CT koronarografija ne zamjenjuje uvijek invazivnu koronarografiju i nije univerzalni prvi korak za svakog pacijenta. Odluku o izboru pregleda donosi ljekar u kliničkom kontekstu.

Važno je razlikovati i CT koronarografiju od pregleda koji se često naziva CT srca – kalcijum skor. Kalcijum skor je niskodozni CT pregled koji procjenjuje kalcifikacije u koronarnim arterijama, dok CT koronarografija koristi intravenski kontrast i prikazuje lumen, tok i vidljive promjene koronarnih arterija. Ako je tema šira CT procjena krvnih sudova, pogledajte i stranicu CT angiografija.

CT koronarografija - šta pokazuje: koronarne arterije, stenoze, plak - Delta Dijagnostika Banja Luka

CT koronarna angiografija – Koji simptomi i situacije mogu ukazivati na potrebu za pregledom?

CT koronarografija srca se radi kada ljekar želi da procijeni stanje koronarneih arterija kod osoba koje imaju:

  • pritisak ili nelagodu u grudima (posebno pri manjem naporu),
  • neuobičajen umor, smanjena tolerancija napora,
  • nejasne ili granične rezultate drugih testova (npr. EKG, test opterećenja),
  • faktore rizika (pušenje, povišen pritisak, dijabetes, porodična anamneza).


Važno: Navedeno ne znači automatski “dijagnozu”. Simptome i izbor testa treba da vodi ljekar.

Kada odmah potražiti hitnu pomoć?

Ako imate iznenadan, jak bol ili pritisak u grudima, bol koji se širi u ruku/vrat/vilicu, osjecaj gusenja, preznojavanje – u tim slučajevima morate ostati mirni, nazvati hitnu pomoć i mirno čektai dok ne dođe medicinski tim.

Koje bolesti/poremećaje može otkriti CT koronarografija srca?

CT koronarografija srca može pomoći u procjeni:

CT koronarografija može prikazati anatomiju i tok koronarnih arterija, prohodnost lumena, aterosklerotski plak, suženja i određene anatomske varijacije. Nalaz može opisati i odnos promjena prema pojedinim segmentima koronarnih arterija, u mjeri u kojoj to dozvoljava kvalitet snimka.

Suženje koronarnih arterija može ograničiti dotok krvi srčanom mišiću i izazvati anginu pektoris, naročito pri naporu. Snimanje prikazuje anatomiju krvnih sudova, dok hitne simptome procjenjuje medicinski tim bez odlaganja.

  • suženja (stenoza) koronarnih arterija i karakterizaciji aterosklerotskog plaka
  • Postojanje anatomskih varijacija i urođenih anomalija koronarnih krvnih sudova
  • procjene stanja bajpasa (CABG) ili stentova u određenim situacijama (uz ograničenja).

Kako izgleda CCTA pregled?

Tipičan tok pregleda nakon dolaska u ambulantu izgleda ovako:

  1. Prijem i ispunjavanje standardnog upitnika– pitanja o alergijama (ranije reakcije na jodni kontrast), trudnoća, bolesti bubrega i terapiji.
  2. Otvaranje venskog puta plasiranjem braunile
  3. Ulazak u CT sobu, pozicioniranje, postavaljne EKG-elektroda i dobijanje uputa za pravilno disanje kako bi smanjili broj otkucaja srca
  4. Po potrebi venski se daje lijek za usporavanje pulsa (Metaprolol, beta-blokator) i čestonitroglicerin za širenje krvnih sudova, radi njihovog boljeg prikaza.
  5. Da bi pregled bio kvalitetan i da bi se krvni sudovi srca jasno vidjeli srcana frekvencija mora biti ispod 60 otkucaja u minuti.
  6. Snimanje– samo skeniranje traja vrlo kratko, samo nekoliko otkucaja srca. Bitno je da ne ustajete sa aparat odmah nakon pregleda vec da ostanete u sjedecm polozaju nekoliko minuta.

Kako se pripremiti za MSCT koronarografiju?

Priprema zavisi od vašeg zdravstvenog stanja i protokola ustanove, ali najčešće obuhvata:

1) Laboratorija: bubrežna funkcija (kreatinin / eGFR)

Pošto se kod CT angiografskih pregleda koristi jodni kontrast koji se izlučuje putem bubrega, potrebno je donijeti nalaz kreatinin u serumu (eGFR), naročito kod pacijenata sa bubrežnim oboljenjima.

2) Hrana i piće (post i kofein)

Za MSCT koronarografiju srca se preporučuje izbjegavati kofein i energetska pica 12h prije pregleda, jer može povisiti srcanu frekvenciju i time smanjiti kvalitet pregleda.

3) Terapija i alergije (obavezno reći ljekaru)

Recite ljekaru/tehničaru:

  • koje lijekove uzimate,
  • da li ste ikada imali reakciju na kontrast,
  • da li imate astmu, aritmiju ili teške alergije,
  • da li postoji mogućnost trudnoće

Koliko traje CT koronarografija srca?

Samo skeniranje traje kratko, ali kompletna procedura (prijem + priprema + monitoring) često traje oko 30 minuta, nekad i duže, zavisno od pulsa i potrebe za dodatnom medikacijom.

Da li se tokom pregleda koristi kontrastno sredstvo?

Kod CT koronarografije se neophodno je aplicirati jodno kontrastno sredstvo kako bi se koronarne arterije jasno prikazale.

Da li je kontrast opasan?

Ozbiljne alergijske reakcije su rijetke, ali naš medicinski tim je spreman da ih zbrine.

Kod osoba sa značajno oslabljenom bubrežnom funkcijom, rizik od komplikacija je veći i tada se radi dodatna procjena (i eventualne mjere predostrožnosti) prije davanja kontrasta.

Ko treba dodatnu procjenu prije CT koronarografije?

Dodatna procjena prije CT koronarografije potrebna je kod pacijenata koji imaju poznatu alergiju na jodni kontrast, ranije ozbiljne reakcije na kontrastna sredstva, značajno oštećenu bubrežnu funkciju, poremećaje srčanog ritma, trudnoću ili mogućnost trudnoće, kao i kod pacijenata kod kojih postoje okolnosti koje mogu otežati dobijanje kvalitetnog snimka.

Za procjenu rizika bez kontrasta i kod osoba bez simptoma, kao prethodni korak često se koristi CT srca (kalcijum skor).

  • trudnoću (ili sumnju na trudnoću) – zbog zračenja se uvijek radi procjena koristi i rizika; obavezno naglasite ako postoji mogućnost trudnoće, čak iako je mala
  • teška ranija reakcija na jodni kontrast
  • značajno oštećenje bubrega / povišen kreatinin(procjena eGFR, mjere predostrožnosti),
  • neke situacije gdje nije moguće dobiti dobar snimak (npr. izrazito ubrzan ili nepravilan srčani ritam – procjenjuje ljekar).

Dodatna procjena ne znači automatski da se pregled ne može uraditi. Ona znači da medicinski tim mora sagledati razlog pregleda, ranije nalaze, sigurnosne podatke i mogućnost da se dobije dijagnostički upotrebljiv snimak. Ako CT koronarografija nije odgovarajući izbor, ljekar može predložiti drugi dijagnostički put.

Kada se preporučuje CT koronarografija - bol u grudima, rizik za srce - Delta Dijagnostika Banja Luka

Postoje li nuspojave nakon pregleda i šta očekivati poslije?

Većina ljudi se nakon CT koronarografije srca vraća uobičajenim aktivnostima odmah nakon pregleda. Blaze reakcije tokom pregleda su:

  • osjećaj topline, metalni ukus u ustima(tokom kontrasta),
  • blaga glavobolja ili “valunzi” (ako je dat nitroglicerin),
  • umor ili lagana vrtoglavica (ako je dat lijek za puls).

Nakon pregleda se obično savjetuje da pijete dosta tečnost (osim ako vam ljekar radiolog ne kaže drugačije), kako bi se kontrast lakše izlucio.

CT koronarna angiografija – Kada se javiti ljekaru nakon pregleda?

Ako se pojave: izrazen osip, otežano disanje, otok usana/lica, jaka vrtoglavica, bol u grudima ili pogoršanje simptoma – odmah kontaktirajte ljekara ili hitnu pomoć.

Šta očekivati nakon CT koronarografije srca?

Nakon CT koronarografije radiolog analizira snimke i piše nalaz. Nalaz opisuje vidljive promjene na koronarnim arterijama: njihov tok, lumen, eventualna suženja, aterosklerotski plak, kalcifikacije i druge nalaze koji se mogu procijeniti na dobijenim snimcima.

Nalaz CT koronarografije ne tumači se izolovano. Pacijent ga nosi kardiologu ili ljekaru koji je pregled preporučio, kako bi se rezultat uporedio sa simptomima, faktorima rizika, EKG-om, laboratorijskim nalazima, ultrazvukom srca, testom opterećenja ili drugim prethodnim testovima. O eventualnoj dodatnoj obradi odlučuje nadležni ljekar u kliničkom kontekstu.

Kada treba procijeniti ponašanje srčanog mišića pri opterećenju, jedna od mogućnosti je stres ehokardiografija. Ona nije isto što i anatomski prikaz koronarnih arterija i ne radi se rutinski svakom pacijentu.

Radiološko drugo mišljenje

Ako već imate CT snimke, nalaz koronarografije ili drugi radiološki materijal urađen u drugoj ustanovi, možete se raspitati o usluzi radiološkog drugog mišljenja u Delta Dijagnostici. Drugo mišljenje je dopunsko radiološko tumačenje postojeće dokumentacije i ne zamjenjuje pregled i odluku kardiologa ili ljekara koji vodi liječenje.

Kada se dobijaju rezultati? To zavisi od organizacije rada i složenosti pregleda. Najbolje je da pri zakazivanju pitate za očekivani rok.

CT koronarografija srca – cijena?

Cijena CT koronarografije iznosi 450 KM i radi se isključivo sa kontrastom.

Pogledajte cjenovnik ostalih CT pregleda koje možete uraditi u Delta dijagnostici.

Kako zakazati pregled (Delta Dijagnostika, Banja Luka – Jovana Dučića 23A):

  • Telefon:+387 51 963-580 / +387 66 766-786
  • Radno vrijeme:pon–pet 08:00–20:00; sub 08:00–14:00
  • Dostupna je i online kontakt forma.

CT koronarografija srca – česta pitanja (FAQ) 

Šta je CT koronarografija i kako se razlikuje od invazivne koronarografije?

CT koronarografija je neinvazivni CT pregled koronarnih arterija uz intravenski jodni kontrast. Invazivna koronarografija je kateterska procedura koja se izvodi drugim putem i nije isto što i CCTA / MSCT koronarografija. Koji pregled je odgovarajući zavisi od procjene ljekara.

Da li su CT srca (kalcijum skor) i CT koronarografija isti pregled?

Ne. CT srca – kalcijum skor procjenjuje kalcifikacije u koronarnim arterijama, dok CT koronarografija koristi intravenski kontrast i prikazuje lumen i tok koronarnih arterija. Izbor pregleda zavisi od simptoma, faktora rizika, prethodnih nalaza i preporuke ljekara.

Šta pokazuje nalaz CT koronarografije i koji je uobičajeni sljedeći korak?

Nalaz CT koronarografije opisuje vidljive promjene na koronarnim arterijama, uključujući njihov tok, lumen, suženja, plak i druge nalaze koji se mogu procijeniti na snimcima. Pacijent nalaz dalje razmatra sa kardiologom ili ljekarom koji je pregled preporučio.

Šta je “snimanje krvnih žila srca”?

To je kolokvijalni izraz za pregled koji prikazuje koronarne arterije – najčešće CT koronarografija ili invazivna koronarografija, u zavisnosti od indikacije.

Da li je koronarografija srca opasna?

CT koronarografija srca je generalno bezbjedna metoda, ali kao i svaki pregled sa kontrastom i zračenjem ima potencijalne rizike (rijetke alergijske reakcije, potreba procjene bubrežne funkcije, procjena u trudnoći).

Da li se CT koronarografija radi sa kontrastom?

Da. CT koronarografija srca se izvodi uz intravensku primjenu jodnog kontrastnog sredstva. Prije pregleda medicinski tim procjenjuje podatke važne za primjenu kontrasta, posebno ranije reakcije na kontrast i bubrežnu funkciju kada je to potrebno.

Koliko traje pregled koronarografija srca i da li je bolan?

Najčešće 30 minuta (nekad i duže zbog pripreme), nije bolan u smislu “proceduralnog bola” – nelagodnost je uglavnom ubod braunile i osjećaj topline pri kontrastu.

Priprema za koronarografiju srca – da li smijem kafu?

Savjetuje se izbjegavanje kofeina 12h prije pregleda jer ubrzava rad srca čime se smanjuje kvalitet pregleda..

Šta se dešava nakon pregleda?

Radiolog analizira snimke i piše nalaz. Nalaz se tumači zajedno sa simptomima i drugim kardiološkim testovima, a pacijent ga nosi kardiologu ili ljekaru koji je pregled preporučio.

CT koronarografija srca, odnosno CCTA / MSCT koronarografija, može biti korisna kada ljekar želi neinvazivnu CT procjenu koronarnih arterija. Pregled prikazuje anatomske odnose i vidljive promjene na koronarnim arterijama, ali se nalaz uvijek razmatra zajedno sa simptomima, faktorima rizika i drugim nalazima.

Za informacije i zakazivanje CT koronarografije u Delta Dijagnostici pozovite 051 963-580 ili 066 766-786, ili posjetite stranicu Kontakt.

CT koronarografija ili klasična (invazivna)?

CT koronarografija (CCTA)Klasična (invazivna)
Invazivnostneinvazivnainvazivna (kateter kroz arteriju)
Trajanjeoko 30 minutaduže, uz hospitalizaciju
Kada se biraprocjena rizika, isključivanje bolestikada je uz pregled potrebna i intervencija (stent)
Riziknizakveći (invazivni zahvat)

Koju metodu izabrati odlučuje ljekar prema simptomima – kod nedoumice javite se radiologu.

AP
Dr Aleksandar Perić
Specijalista radiologije, direktor i osnivač Delta Dijagnostike

Dr Aleksandar Perić vodi tim radiologa u oblasti magnetne rezonance, CT-a, ultrazvuka i preventivne dijagnostike, s posebnim naglaskom na drugo stručno mišljenje i ranu detekciju.

Zakažite termin

Javljamo vam se telefonom da potvrdimo termin. Podatke koristimo samo za zakazivanje.